Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Neobavezno-Artisti i modeli (R)
06:29
Naša geografska karta-Makedonija (R)
06:58
Karavan-Prijepolje (R)
07:29
Očevi i deca-Za boljim životom (R)
07:57
Odiseja mira-Imati i nemati (R)
08:22
Ostavština za budućnost-Erih Koš (R)
08:56
Pesničke vedrine-Milan Ćurčin (R)
09:23
Obeležavanje 200 godina SAD (R)
10:02
Pobednici-Daglas Makartur (R)
10:53
Noć u vozu (R)
11:36
Putem melografa-Muzigrudva (R)
12:00
Neobavezno-Artisti i modeli (R)
12:29
Naša geografska karta-Makedonija (R)
12:58
Karavan-Prijepolje (R)
13:29
Očevi i deca-Za boljim životom (R)
13:57
Odiseja mira-Imati i nemati (R)
14:22
Ostavština za budućnost-Erih Koš (R)
14:56
Pesničke vedrine-Milan Ćurčin (R)
15:23
Obeležavanje 200 godina SAD (R)
16:02
Pobednici-Daglas Makartur (R)
16:53
Noć u vozu (R)
17:36
Putem melografa-Muzigrudva (R)
18:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan
18:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda
19:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom
19:57
Dosije našeg vremena 1952.
21:00
Redakcija za kulturu RTS i Dokumentarni program RTV Slovenije zajednički su 2005. godine realizovali TV film posvećen Karpu Aćimoviću Godini.... Film je snimljen je na terenima Vojvodine, gde je sam Godina radio na filmu „Rani radovi i seriji „Ram za nekoliko poza; dok je u drugoj polovini ovog TV feljtona radnja emisije smeštena u ambijente slovenačkih lokacija takođe vezanih za ranije radove ovog reditelja koji je tragove svog stvaralaštva ostavio od Vardara do Triglava. Pored izbora iz njegovih kultnih filmova kao što su: Granitirani mozak Pulpije Ferkeverek, Zdravi ljudi za razonodu, Splava meduze, biće prikazani i delovi iz njegovog amaterskog opusa, kao i filmovi koje je Godina realizovao za Televiziju Beograd. O stvaralaštvu ovog umetnika govore: Ranko Munitić, Filip David, Slobodan Mašić, Boris Komnenić, Radmila Živković, Erol Kadić, Goran Radovanović, Radoslav Zelenović, Majda Širc, Jože Dolmark... Autori emisije: Radmila Radaković i Dragomir Zupanc.
22:00
„Imao sam dve velike sreće u životu: jedna je što nisam voleo vlast a druga što nisam voleo pare“, ovim rečima je, u intervjuu TV Beograd, Ratko Dražević opisao svoj život.... Ratko Dražević (1918-1992), učesnik NOB-a, operativac Udbe, jedan od osnivača preduzeća „Geneks i direktor Avala filma. I danas važi za jednu od najkontroverznijih ličnosti novije istorije, posebno u periodu posle Drugog svetskog rata. Pred našim kamerama govorio je o ratnim godinama, zatim svom radu u Udbi, švercu cigareta po nalogu države, čime se dolazilo do deviza, što je bio i početak njegovog angažovanja u stvaranju „Geneksa, jedne od najjačih jugoslovenskih firmi. U svet filma Ratko Dražević ušao je pod pritiskom vlasti. Otvorio je vrata jednog sveta o kojem ništa nije znao, a u kojem je, za deceniju svog angažovanja, ostavio neizbrisiv trag. Govorili su da je stvorio beogradski Holivud u Košutnjaku. O „crnom talasu nije znao ništa, a glavni je „krivac što su Skupljači perja „pokorili Kan 1967, a već naredne nominovani za Oskara. Život Ratka Draževića je fascinantan ponajviše sa stanovišta vremena u kojem je živeo, u kojem je bio sve osim onog što je to vreme zahtevalo od „običnih ljudi. Iako je imao i moć i ugled, nije izbegao sudbinu da i u njegovom profesionalnom životu politika ima poslednju reč. Sa mesta direktora Avala filma smenjen je pod optužbom o navodnim finansijskim malverzacijama. Govoreći o tome pred našim kamerama, Ratko Dražević, čiji je život bio uzbudljiviji od mnogih filmova, vlasnik biografije prevelike i za tri života je kazao: „Da sam hteo da kradem, to sam mogao dok sam bio u Geneksu'. Tada sam nosio milion dolara u džepu. Carinik me pita na carini šta imam u džepu, ja kažem - imam milion dolara, a on mi odgovori - ajd nemoj da se zezaš. Urednica: Lika Lukić Reditelj: Nenad Momčilović Urednica: Lika Lukić.
22:45
„TV feljton“, serijal magazinskog tipa, prelistava sedamdesete i osamdesete godine, upoznajući nas sa najraznovrsnijim temama.... U emisiji „Titoisti svedoče govore Svetozar Vukmanović Tempo, Josip Đerđa, Velimir Stojnić i Ismet Šaćiri. Urednik Nenad Ristić koristio je i arhivski materijal o susretu Tita i Envera Hodže u Beogradu. Emisija je emitovana 1983. godine.
23:31
Na svoj način-Rok i revolucija
00:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan (R)
00:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda (R)
01:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom (R)
01:57
Dosije našeg vremena 1952. (R)
03:00
TV feljton-Karpo Godina (R)
04:00
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
04:45
TV feljton-Titoisti svedoče (R)
06:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan (R)
06:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda (R)
07:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom (R)
07:57
Dosije našeg vremena 1952. (R)
09:00
TV feljton-Karpo Godina (R)
10:00
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
10:45
TV feljton-Titoisti svedoče (R)
11:31
Na svoj način-Rok i revolucija (R)
12:00
Tito Čehoslovačka Fudbal Real-Partizan (R)
12:26
Indirekt,Evrogol-Fudbal Partizan-Crvena Zvezda (R)
13:13
Povratak zvezdama-Za zelenim stolom (R)
13:57
Dosije našeg vremena 1952. (R)
15:00
TV feljton-Karpo Godina (R)
16:00
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
16:45
TV feljton-Titoisti svedoče (R)
17:31
Na svoj način-Rok i revolucija (R)
18:00
Neobavezno-Dom
18:39
Neobavezno-Obećana zemlja
19:08
Emisija je četvrti deo putopisa rađenog o crnogorskom Sandžaku i opštinama Bijelo Polje i Pljevlja.... U ovom delu posećujemo planinu Bukovicu, gde se desio najveći pokolj muslimana u Drugom svetskom ratu, zatim grad Kukanj, gde se nalazila letnja rezidencija Sandalja Hranića i Hercega Stefana, rudnik Šuplja stijena i mesto Odžak, u kojem se nalazi najveća i najstarija lipa, čiji je prečnik tri i po metara. Posebna pažnja posvećena je veličanstvenom kanjonu kod Đurđevića Tare sa još lepšim mostom, nastalom prema projektu inženjera Mijata Trojanovića između 1938 - 1940. godine. Most je visok oko 150 metara, a raspon najvećeg luka je 116 metara. Urednik: Milan Kovačević.
19:41
Krug-Bolesno zdravlje
20:24
Treptači svemira ili zapis o bolnici je srpski dokumentarni film iz 1989. godine u režiji Božidara Kalezića. Tema filma je sociologija mentalnog zdravlja. Snimljeno je u neuropsihijatrijskim odeljenjima KP doma bolnica u Beogradu.... Film govori o ljudima, pacijentima Specijalne zatvorske bolnice u Beogradu, koji su u stanju neuračunljivosti izvršili protivpravna dela. Pacijenti su uglavnom oboleli od shizofrenije, najčešće paranoidnog tipa. Sa pacijentima su urađeni intervjui, gde su oni objašnjavali svoje strategije preživljavanja, osećanja, misli..
21:47
Branko Krsmanović, španski borac, narodni heroj (Donja Mutnica kod Paraćina, 3. oktobar 1915 - Kosmaj, 8. avgust 1941).... U realizaciji emisije o poznatom revolucionaru, španskom borcu i narodnom heroju Branku Krsmanoviću učestvovali su Brankovi ratni drugovi i saborci i Brankova sestra Natalija Krsmanović. Korišćeni su i arhivski materijali Televizije Beograd u kojima Veljko Vlahović govori o španskom ratu, učešću naših dobrovoljaca, i svom nerazdvojnom drugu u Pragu i Španiji Branku Krsmanoviću. U emisiji učestvuje i KUD Branko Krsmanović iz Beograda. Emisija je ralizovano povodom 65 godina od rođenja istaknutog revolucionara koji je u dve revolucije protiv fašizma, Španskom građanskom ratu i NOB-u zauzimao niz odgovornih funkcija. Učesnici: španski borci Lazar Udovički, Lazar Latinović, Slavko Čolić, Veljko Vlahović; Brankova sestra Natalija Krsmanović Autor i urednik Miloš Stefanović, reditelj Zoran Predić Premijerno emitovano 03.10.1980, Redakcija Dokumentarno-feljtonističkog programa, urednik Blagoje Lazić.
22:17
Od početka razvoja ljudskog društva razvijala se i arhitektura. Na prostoru naše zemlje prisutni su brojni primerci početka memorijalne arhitekture, poput arheološkog nalazišta Lepenski vir, koji je bio sedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura praistorije.... U ovoj emisiji serijala Riznice kulturnog blaga, o memorijalnoj arhitekturi govori arhitekta Bogdan Bogdanović (1922-2010), dekan beogradskog Arhitektonskog fakulteta, jedan od osnivača Međunarodne akademije arhitekture, nekadašnji gradonačelnik Beograda i nosilac brojnih regionalnih i evropskih priznanja. Bogdanović je autor preko 20 memorijala širom regiona i autor najznačajnijih spomenika u Beogradu, Mostaru, Jasenovcu, Garavicama, Prilepu i Kruševcu. „Memorijalna arhitektura je memorijalna umetnost i govori jezikom lako razumljivim svim ljudima. Čovek obraćajući se vremenu budućem i objašnjavajući svoje zamisli, svoju verziju svoga smisla postojanja, nastojao je da govori trajnim simbolima. Sama ta ambicija čovekova da se obraća ljudima budućnosti i da im sa punom iskrenošću govori o sebi i o svojim najintimnijim idejama čini mi se da pokazuje opštu ljudsku veru u život i u čoveka uopšte, reči su Bogdana Bogdanovića, čija dela nastavljaju svoj život nošena njegovom idejom da budu trajni simbol mesta i vremena u kojem su nastali. Urednik Milivoje Begenišić, proizvodnja 1980. godina.
22:47
U sećanju na velikane starije škole dolazimo i do zaboravljenih ličnosti.... Jedan od njih jeste i Nikola Bibić, dugogodišnji fotograf lista Borba i čovek čija je estetika fotografije postala paradigma primenjene umetnosti fotografije na posleratnim jugoslovenskim novčanicama.
23:28
Emisija serijala Pesničke vedrine posvećena je stihovima Branka Miljkovića. Jedan od najpoznatijih srpskih pesnika rođen je u Nišu januara 1934. a umro 1961. u Zagrebu.... Stvarao je pod uticajem francuskih simbolista. Prva zbirka poezije pod nazivom Uzalud je budim objavljena je u Beogradu 1956. Tom zbirkom postigao je veliki uspeh kod publike i kritičara, koja ga svrstava u sam vrh srpske poezije. Dobitnik je Oktobarske nagrade za zbirku Vatra i ništa 1960. godine. U emisiji stihove kazuje Dejan Lutkić, reditelj je Miroslav Jokić.
23:49
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Robertu Šumanu. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Šumanovog „Karnevala. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Neobavezno-Dom (R)
00:39
Neobavezno-Obećana zemlja (R)
01:08
Karavan-Prema Tari (R)
01:41
Krug-Bolesno zdravlje (R)
02:24
Lakoća postojanja-Treptači svemira (R)
03:47
Likovi revolucije-Branko Krsmanović (R)
04:17
Riznice kulturnog blaga-Memorijalna arhitektura (R)
04:47
Nešto sasvim lično-Nikola Bibić (R)
05:28
Pesničke vedrine-Branko Miljković (R)
06:00
Neobavezno-Dom (R)
06:39
Neobavezno-Obećana zemlja (R)
07:08
Karavan-Prema Tari (R)
07:41
Krug-Bolesno zdravlje (R)
08:24
Lakoća postojanja-Treptači svemira (R)
09:47
Likovi revolucije-Branko Krsmanović (R)
10:17
Riznice kulturnog blaga-Memorijalna arhitektura (R)
10:47
Nešto sasvim lično-Nikola Bibić (R)
11:28
Pesničke vedrine-Branko Miljković (R)
11:49
Iza naslova-Karneval,Šuman (R)
12:00
Neobavezno-Dom (R)
12:39
Neobavezno-Obećana zemlja (R)
13:08
Karavan-Prema Tari (R)
13:41
Krug-Bolesno zdravlje (R)
14:24
Lakoća postojanja-Treptači svemira (R)
15:47
Likovi revolucije-Branko Krsmanović (R)
16:17
Riznice kulturnog blaga-Memorijalna arhitektura (R)
16:47
Nešto sasvim lično-Nikola Bibić (R)
17:28
Pesničke vedrine-Branko Miljković (R)
17:49
Iza naslova-Karneval,Šuman (R)
18:00
Serijal je nastajao sedamdesetih godina. Autori se u emisijama bave fenomenima iz različitih oblasti - od pozorišta, likovne umetnosti do sporta.... U ovoj emisiji, urednik Feliks Pašić sa gostima - Momčilom Vukotićem (fudbaler), Danom Milosavljević (narodni heroj), Vukom Pavićevićem (profesorom etike), Milovanom Danojlovićem (književnik), Manojlom Bročićem (sociolog) i Đorđem Marjanovićem (pevač i estradni umetnik) traga za odgovorima na pitanja: ko je junak našeg doba? da li ga poznajemo? da li smo spremni da ga prepoznamo? šta je to što jedno delo nekog čoveka čini junačkim delom? koja su to moralna svojstva koja treba da ima jedan junak.
18:44
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata je dokumentarni serijal snimljen1989. i 1990., koji se bavi političkim, socijalnim i kulturnim dešavanjima na prostoru Jugoslavije između Prvog i Drugog svetskog rata.... Tema treće epizode su sporovi između političkih partija konstitutivnih naroda Kraljevine SHS oko državnog uređenja koje su vođene od donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine do uspostavljanja diktature 1929. godine. Reditelj Milan Kundaković, urednik Božidar Nikolić.
19:49
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata je dokumentarni serijal snimljen1989. i 1990., koji se bavi političkim, socijalnim i kulturnim dešavanjima na prostoru Jugoslavije između Prvog i Drugog svetskog rata.... Tema ove emisije su sporovi između političkih partija konstitutivnih naroda Kraljevine SHS oko državnog uređenja koje su vođene od donošenja Vidovdanskog ustava 1921. godine do uspostavljanja diktature 1929. godine. Reditelj Milan Kundaković, urednik Božidar Nikolić.
20:50
Urednik i reditelj Dragan M. Ćirjanić autor je serije o Milanu Kašaninu, prvom našem doktoru istorije umetnosti, studentu Sorbone i odličnom poznavaocu srednjovekovne književnosti. Aristokrata po izgledu, ponašanju i osećanju dužnosti, ovaj književnik, esejista, direktor Muzeja kneza Pavla i Galerije fresaka, zalagao se za prave vrednosti, smatrajući da je čovek tajna, nauci nedostupna... Nositi razum u srcu, biti naizgled hladan i racionalan a imati duboke emocije, jedna je od vrednosti karaktera u koju je verovao ovaj izvanredni intelektualac o kome svedoče njegova kćerka Marina Kašanin Bojić, Dejan Medaković, Dragan Nedeljković, Miodrag Jovanović, Kosta Dimitrijević, Đorđe Ocić i Žarko Vidić.
21:30
Milan Kašanin (1895 - 1981), veliko je ime naše istorije umetnosti, pisac, direktor i osnivač Muzeja kneza Pavla i Galerije fresaka, svojim životnim opredeljenjima, postojanošću i u najtežim okolnostima, zaslužuje danas našu pažnju, čini se više no ikad.... Ova epizoda Svetlost srednjeg veka, govori o velikom periodu srpske države, njenoj vladarskoj ideologiji i njenoj velikoj kulturi izraženoj u delima sakralne umetnosti. Prvi je stavio u evropski kontekst, dela našeg freskoslikarstva i kamene plastike. O maestralnom i jedinstvenom tumačenju te umetnosti govore nam pokojni akademik Dejan Medaković i prof. Radmila Marinković. Kašanin je i vrstan literata i esejista. O njegovom književnom delu govori ljiljana Šop i prof. Dragan Nedeljković. Urednik i reditelj serije je Dragan Ćirjanić.
22:10
Rođen je u Beogradu, gde je završio Filozofski fakultet. Bio je urednik i izdavač većine nadrealističkih listova i publikacija između dva rata; posle Drugog svetskog rata ambasador u Francuskoj; dopisni član JAZU; član Saveta federacije.... Proizvedeno 1984. godine.
22:46
Nemački oficiri i vojnici, 15. maja 1942. godine, došli su u valjevski bioskop „Central“ spremni da uživaju u projekciji filmskog mjuzikla. Svetla su ugašena, film je počeo i usledio je šok! Na platnu su videli svog vođu Adolfa Hitlera u komičnim scenama. Neko je izvadio pištolj i osuo paljbu, uz povike da se film odmah prekine. O ovom, za nemačke vojnike pravom košmaru, do detalja je obavešten i sam Hitler...
23:36
Mali koncert-Žarko Dančuo
23:51
Arhivske minijature-Snimanje filma Diližansa snova
23:52
Arhivske minijutre-Aleksandar Berček
00:00
Međutim-Junak našeg doba (R)
00:44
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata-Kraljeva demokratija (R)
01:49
Politički sukobi u Jugoslaviji-Kraljevska diktatura (R)
02:50
Milan Kašanin-Konzervativni revolucionar (R)
03:30
Milan Kašanin-Sjaj srednjeg veka (R)
04:10
Ostavština za budućnost-Marko Ristić (R)
04:46
Poslednja odbrana-Čaplin u Valjevu (R)